URA: Rast troškova za ljekove došao na oko nerealnih 100 miliona, otvara se sumnja za zloupotrebe

Oni napominju da su godišnji troškovi za ljekove u 2017. godini bili 78 miliona, u 2018. 85 miliona a da se sada planiraju za oko 100 miliona što je nedopustivo povećanja troškova za ove namjene.
 
“Prosto je neshvatljivo da Ministarstvo zdravlja nijemo posmatra nesrazmjeran rast troškova ljekova koji su zadnjih godina doveli  do „eksplozivnog rasta potrošnje“ a ono ima sve mehanizme da smanji javne troškove i plaćanja građana za ljekove. Poneko objašnjenje da je demografska situacija uticala na to, ili eventualno nova lista ljekova, ne mogu opravdati činjenicu da jedan sistem koji za javno zdravstvo ima na raspolaganju 220 miliona EUR, troši oko 100 miliona na ljekove. Izgradnja novog ili rekonstrukcija i modernizacija postojećeg Kliničkog centra koštali bi između 50 i 60 miliona EUR. To znači da se svake godine za ljekove damo dva Klinička centra” ističu iz URE.
 
Oni pojašnjavaju da nijesu za upoređenje javna sredstva i ukupna potrošnja koju u konačnom plaćaju građani, ali, kako kažu,  “činjenica da građani jedne mala zemlja kao što je Crna Gora, potroše što iz javnih sredstava, što iz svojih džepova pola budžeta opredijeljenog za finasiranje cjelokupne zdravstvene zaštite navodi na  zaključak da neko dozvoljava velike igre veledrogerija pravdajući ih „tržišnim uslovima“.
 
 “Zadnjih godina se ne radi uporedna lista cijena ljekova nabavljenih preko tendera, tako da toj netransparentnosti subjekata koji su odgovorni za politiku u farmaceutskoj djelatnosti, može samo nagađati. Običan građanin zna da su cijene nekih ljekova koji se proizvode i kupuju u Srbiji za tri do četiri puta veće u Crnoj Gori. Ono što se izvjesno zna takođe da je prije deceniju Svjetska banka procijenila da je ukupno tržište ljekova i medicinskih sredstava bilo oko 50 miliona EUR”, ukazuju iz URE.
 
Pitaju se i zašto su danas troškovi za ljekove oko 100 mliona EUR.
 
“ Takav rast nema nijedan drugi rashod unutar sistema javnog zdravstva. Kada bi se uporedio rast zarada u javnom sektoru, sa trendom rasta ukupne potrošnje ljekova, došli bi smo do zaključka da se vrši namjerna redistribucija ukupne potrošnje u zdravstvu u korist nekoliko veledrogerija. Efekat ove politike je žrtvovanje ljekara i građana u korist „prodavaca“ ljekova. Da su se zarade u zdravstvu povećavale istim tempom kao cijene ljekova i ukonačnom ukupna potrošnja, onda ne bi imali situaciju odliva kadrova, povećanja čekanja na zdravstvene usluge i ogromnog nezadovoljstva građana”, tvrde u URI
 
Oni su pitali Ministarstvo zdravlja i sljedeće:
 
Zbog čega je Fond zdravstva prestao da radi analize tenderskih ljekova?
 
Zašto CALMIS ne radi uporedne anallize cijena ljekova sa zemljama u regionu?
 
Zašto Ministarstvo ne napravi procjenu efekata ovih trendova i uspostavi politiku u pomenutom sektoru saglasnu preporukama i direktivama EU za sektor ljekova, koje su im na stolu?
 
Naglašavaju i da će ovakve tendencije rasta troškova za ljekove  dovesti do finansijski neodrživog sistema zdravstva i nezadovoljstva zdravstvenih radnika i građana koji najviše trpe zbog izostanka moderne politike za ograničavanje troškova za ljekove od strane nadležnih koji vode zdravstvo.
 
“Neko treba da da odgovore na ove dileme i da kaže da li je ovakvo stanje održivo”, zaključuju iz URE u saopštenju.