URA: Ministarstvo zdravlja poput loših đaka izbjegava odgovore na pitanja koja ne zna
“Naime, mi smo se bavili problemom ukupnih troškova za ljekove i medicinska sredstva koji su skoro pola budžeta zdravstva i zabrinutošću, ako se tendencije pomenute potrošnje na godišnjem nivou nastave, kako će se to odraziti na održivost sistema. Sistema koji ima i mnogo drugih problema, koji su vjerujemo, vezani za ovoliko izdvajanje za ljekove kao što su niska lična primanja zaposlenih u zdravstvu, odlazak ljekara i dravstvenih radnika iz Crne Gore, tehnološko i ukupno održavanje zdravstvenih kapaciteta, školovanje kadra i sl.”, navode oni.
Navode da “kada iscuri mnogo novca za stavku kao što su ljekovi i medicinska sredstva, ono što ostane smatramo nedovoljnim za aktivnu politiku u sektoru pogotovu za stimulacije najboljima da ostanu da rade za svoju zemlju”.
“I da budemo sasvim konkretni, mislimo da se boljom politikom u sektoru ljekova i medicinskih sredstava od strane nadležnih moglo ušteđeti dosta sredstava a sa tim novcem se može uraditi mnogo toga”, naglašavaju iz URE.
Oni navode i da je primjena inovativnih ljekova i savremenih tehnologija „condition sine qua“ svakog sistema u 21 vijeku.
“Zato je i uvođenje novih ljekova za tretman onkolških pacijenata i brojnih autoimunih oboljenja, koji su, treba naglasiti, i do sada bili tretirani savremenim terapijskim i inovativnim ljekovima, za podršku svih koji brinu za pacijente. To je za pohvalu svima, a ne za nikakva osporavanja, što nije nikada bila namjera URE”, kažu oni.
Navode i da se znaju protokoli za primjenu novih ljekova, pa je to naglašavanje u saopštenju neprimjereno.
“Potrošnja ovih ljekova uprkos visokim cijenama je mala u odnosu na ukupnu potrošnju, tako da vam je ovaj argument koji iznosite slab. Agencija navodi u svom izvještaju potrošnju deset najčešćih ljekova”
10 najkorišćenijih ljekova u 2018. godini po vrijednosti DDD/1000/dan
– VANBOLNIČKA POTROŠNJA
R.br. ATC INN DDD/1000/dan
- 1 B03BB01 folna kiselina 153,01
- 2 B01AC06 acetilsalicilna kiselina 70,35
- 3 C09AA05 ramipril 58,04
- 4 B03BA03 hidroksokobalamin 47,15
- 5 M01AB05 diklofenak 41,84
- 6 C08CA01 amlodipin 32,01
- 7 C09BA09 fosinopril, hidrohlortiazid 27,96
- 8 C09AA09 fosinopril 27,16
- 9 A10BA02 metformin 25,86
- 10 C09BA03 lizinopril, hidrohlortiazid 20,23
“Naša namjera je da saznamo cijene tih ljekova u poređenju sa regionom, a ne sa Holandijom visoko razvijenom zemljom koja ima izuzetan zdravstveni sistem u Evropi. Ili pak sa Italijom, čija se izdvajanja za finansiranje zdravstvenog sistema ne mogu upoređivati sa crnogorskim. Kad nas poredite sa Evropom, uradite to i po drugim indikatorima funkcionisanja zdravstvenog sistema i sredstvima za finansiranje zdravstvene zaštite”, navode oni.
Ističu i da bi u Ministarstvo zdravlja trebalo da da odgovore koliko je ljekara napustilo sistem javnost zdravstva u poslednjih 5 godina i iz kojih razloga?
Da li je tačno da skoro trećina ljekara u Crnoj Gori prima 550E EUR-a plate? Koliko se zdravstvenih radnika prijavilo za otpremninu i napuštanje sistema javnog zdravstva?
Koje mjere preduzima Ministarstvo zdravlja da bi spriječilo odlazak medicinskog kadra?
Zašto se odluke o proširenju prava pacijenata, na bilo koji segment zdravstvenih usluga, uključujući i farmaceutske usluge ne baziraju na tačnim proračunima i analizama?
Zašto su pojedini ljekovi u Crnoj Gori dosta skuplji nego u regionu (primjeri: pradaxa, monopril, mostrafin, singulair…)?
Koliki je broj ljekova koji se djelimično refundiraju?
Koje mjere je Ministarstvo preduzelo da se u apotekama ljekovi ne prodaju preko maksimalno dozvoljene cijene?
“Hvaliti se sa listom od 1000 ljekova, a biti svjedok nestašica elementarnih ljekova u apotekama i zdravstvenim ustanovama je zamagljivanje stvari, pa je tako i sa iskrenom brigom za zdravlje koju pokazuje Ministarstvo u svom saopštenju. URA se bavi realnim problemima društva a zdravstvo je u vrhu prioriteta građana po svim ispitivanjima javnog mnjenja”, ukazuju oni.
“Kvalitetne činjenice podrazumijevaju, kako rekosmo, analizu troškova po grupama ljekova, postignute cijene ljekova za crnogorske građane (koje pregovara MZ i Fond zdravstva) i cijene istih u zemljama regiona – uporedne cijene. Tada bi građani imali potpuniju predstavu o problem.”, zaključuju oni u saopštenju.
