“Velika energetska kriza i ogroman rast cijena električne energije na evropskom tržištu su nam pokazali da država nije imala dobru strategiju razvoja energetike. Mali dio te strategije, koji je bio dobar, nije uspjela da sprovede u djelo. Poražavajuće je da je poslednji veliki proizvodni objekat izgrađen u Crnoj Gori, naša termoelektrana u Pljevljima koja ovih dana treba da proslavi 40. Rođendan. Država je lošim planiranjem dozvolila da ćitav energetski sistem i ekonomija zemlje u velikoj mjeri zavise od 40 godina starog objekta ili od veoma skupog uvoza električne energije”, saopštio je Zoran Šljukić dipl.el.ing i kandidat za odbornika liste “Temelj za bolja Pljevlja”.

On je naglasio da je TE Pljevlja uz dobro održavanje i stručno vođenje uspjela u prethodnih godinu i po dana da iznese veliki teret i pritisak koji vlada u energetskom sektoru.Kao i da bilježi odlične proizvodne rezultate, iznad planiranih energetskim bilansom i u četrdesetoj godini rada obara rekorde u efikasnosti rada postrojenja.

“Zato joj se moramo odužiti i pokrenuti ozbiljne investicije na revitalizaciji dotrajalih dijelova postrojenja. Uz sprovedenu ekološku rekonstrukciju imali bi siguran i pouzdan rad ovog industrijskog giganta i u narednih 20-25 godina. Svi zajedno moramo biti svjesni da su Rudnik i Termoelektrana mnogo potrebniji državi, tj. elektroenergetskom sistemu Crne Gore nego samim Pljevljima i Pljevljacima. Zbog toga Pljevlja moraju dobiti ono što zaslužuju, ozbiljna i velika ulaganja u Rudnik uglja i u TE Pljevlja. Tako će i narednih nekoliko decenija, sve do izgradnje velikih energetskih objekata oni biti stubovi energetike u Crnoj Gori”, ističe Šljukić.

On je ukazao na to da lošim odnosom prema Pljevljima, sve prethodne Vlade Crne Gore su dovele u tešku situaciju ovaj grad.

“Ekološku rekonstrukciju termoelektrane radimo sa 20-30 godina zakašnjenja u odnosu na srednje razvijene evropske zemlje. Svi zajedno kao Pljevljaci treba da smo svjesni te činjenice. Ne dozvolimo da se i dalje iz Pljevalja samo odnose bogatstva. Svi zajedno treba da održavamo i čuvamo našu industriju, jer je jedino još mi imamo u Crnoj Gori”, dodaje on.

Šljukić je kazao da je izgradnja ozbiljnog, velikog proizvodnog objekta traje od 10 do 15 godina, te da u Crnoj Gori još nije pokrenut ni jedan takav projekat.

“Zato kao dio buduće vlasti i na lokalnom i na državnom nivou moramo postaviti temelj za razvoj velikog proizvodnog objekta iz reda baznih izvora energije, sa godišnjom proizvodnjom od najmanje 1000 GWh. Nećemo dozvoliti da Crna Gora nema energetsku nezavisnost! Takođe nećemo dozvoliti da Pljevlja i dalje ne budu nosilac razvoja energetike. Daćemo zamah rudniku i termoelektrani kroz nove velike investicije sve dok Crna Gora ne bude spremna za lagani prelaz na nove obnovljive izvore energije”, navodi Šljukić.

On ističe da će kao dio buduće vlasti pokrenuti fabriku za proizvodnju gipsanih ploča. Na taj način će se kako kaže uključiti u riješavanje postojećih ekoloških i ekonomskih problema naše opštine.

“Kao što je poznato u toku je ekološka rekonstrukcija TE Pljevlja. Kroz taj projekat će biti izgrađeno postrojenje za odsumporavanje dimnih gasova koje će smanjiti emisiju sumpor-dioksida za više od 50 puta. Samim tim, zagađenje vazduha iz ove elektrane na ugalj biće mnogo manje. U procesu odsumporavanja nastajaće oko 140.000 tona gipsa na godišnjem nivou. Kao nusprodukt odsumporavanja, dobijaće se gips visokog kvaliteta, koji je koristan aditiv cementu. Upotrebljiv je kao materijal za zidne panele, a pomiješan sa pepelom može se koristiti i u gradnji puteva. Planiramo da u saradnji sa Vladom Crne Gore odredimo lokaciju za izgradnju fabrike za proizvodnju gipsanih ploča i proizvoda od gipsa. Radom ove fabrike, koja bi bila izgrađena u skladu sa najstrožijim ekološkim normama bio bi riješen i problem odlaganja “otpadnog materijala” iz postrojenja za odsumporavanje. U novoj fabrici bilo bi otvoreno oko 80 novih i održivih radnih mjesta. Izgradnjom ove fabrike, značajno bi umanjili trend odlaska mladih i kvalitetnih ljudi iz Pljevalja. Pošto u Crnoj Gori nema sličnih postrojenja, a i u regionu ih je veoma malo, fabrika će imati osiguran plasman proizvoda na tržištu. Gips ima široku primjenu u raznim oblastima, od medicine, građevinarstva, poljoprivrede, proizvodnje nakita i ukrasa, do raznih grana industrije”, navodi Šljukić.

“Pokretanjem fabrike proizvoda od gipsa i gipsanih ploča Pljevlja bi zauzela vodeće mjesto u građevinskoj industriji Crne Gore, a i šire. Takođe bi bio ostvaren cilj, pokretanje industrije građevinskih materijala bazirane na principima održivog razvoja. Kroz dobre i održive projekte postavićemo TEMELJ ZA BOLJA PLJEVLJA”, zaključuje.