O kakvoj štednji govorite, kad na kamate dajemo 104 miliona eura?
Gospodine Radunoviću samo je u vašem mandatu od kraja 2016. godine državni dug porastao sa 2,5 milijardi eura na 3,8 milijardi koliko će iznositi krajem ove 2019. godine. I ne, nemojte reći zbog auto-puta jer i sami vrlo dobro znate u ovih 3,8 milijarde eura duga nije uključen cjelokupan iznos kredita za auto-put od kineske Eksim banke, što ukazuje da će državni dug na kraju 2020. godine dostići nivo od 4 milijarde eura.
Crna Gora se danas gospodine Radunoviću zadužuje da bi vratila stara dugovanja i plaćala dospjele tekuće obaveze, a osim toga što trošimo pare koje nemamo, zabrinjavajuće je što da Vlada uzima nove kredite kako bi vraćala stare dugove. Znam, reći ćete da smo stare i nepovoljne kredite koje su uzimale prethodne Vlade DPS-a, zamijenili za nove i povoljne kredite sa niskim kamatnim stopama što je odgovorna politika ove nove Vlade DPS-a.
I sada ministre dolazimo do ključnog pitanja: O kakvoj odgovornoj politici govorite kada će nam državni dug na kraju 2019. godine biti 79,8% bruto društvenog proizvoda – BDP. Nadam se da vas ne moram podsjećati na evropski kriterijum iz Mastrihta po kome javni dug ne smije biti preko 60% BDP-a.
O kakvoj štednji govorite gospodine Radunoviću, kad na kamate dajemo 104 miliona eura? I to nas dovodi do ključnog pitanja šta se dešava sa povoljnim kreditima i niskim kamatnim stopama? Brojevi su neumoljivi i oni govore sledeće:
U 2019. godini smo na otplatu duga dali 469,46 miliona eura od čega je kamata iznosila 95,55 miliona eura, što znači da je kamata u odnosu na dug u 2019. bila 20,35%. Ako je neko pomislio da ćemo u 2020. godini platiti manje kamate, prevario se. U 2020. godini za kamate ćemo platiti 103,84 miliona eura. Pa, kakve su to kamatne stope gospodine Radunoviću?
Podsjećam vas da je URA u ranijem periodu predlagala moratorijum na dalje zaduživanje države za finansiranje tekuće potrošnje. Mi smo tada kao partija izašli sa prijedlogom da nam je neophodan društveni konsenzus da se država više ne smije zaduživati, osim za kapitalne infrastrukturne projekte. Jednostavno moramo stati sa uzimanjem novih kredita za vraćanje starih dugova, jer se to u ekonomskoj teoriji i praksi naziva “začarani krug zaduživanja”.
I na kraju, posavjetujte premijera Markovića, kad već to ne umiju njegovi savjetnici, da ne izlazi u javnost sa podacima da je njegova Vlada vratila 2 milijarde eura državnog duga, jer svaki puta kad to izgovori govori neistinu. Kada je postao premijer 2016. godine Crna Gora je imala državni dug 2,5 milijardi eura, a na kraju 2019. će on biti 3,8 milijardi. Kada ga sretnete na prvoj narednoj sjednici Vlade pitajte ga: Duško, pa kako smo to vratili 2 milijarde eura duga, kada nam je dug veći za 1,3 milijarde eura