Izborna reforma ne treba da bude usmjerena protiv bilo koga, već u korist svih

To je ocijenjeno na okruglom stolu na temu: „Reforma izbornog zakonodavstva i tehnička vlda- preduslovi za izlazak iz političke krize?“ , koji su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za građanske slobode (CEGAS), Savez građana (CIVIS), i Građanski pokret URA.

Predsjednik GP URA i poslanik u Skupštini Crne Gore, Dritan Abazović, rekao je da se crnogorsko društvo vrti u krug i da država u ovom trenutku ne može da iskorači.
„U ovom trenutku ne postoji zrelost političke elite na vlasti, a  ni u opoziciji da se napravi značajniji iskorak u vezi sa problemima koji se tiču našeg društva. Tu treba da budemo potpuno otvoreni i iskreni“, kazao je Abazović.
On je istakao da nisu cilj izbori na kojima će se pobijediti (DPS), već izbori gdje niko ništa neće moći da ukrade.
„Ko god pobijedi na takvim izborima, neka mu je srećno. Nije izborna reforma usmjerena protiv bilo koga. Ona treba da bude usmjerena u korist svih“, objasnio je Abazović.
Ukoliko nema mehanizama sprovođenja i implementacije zakona, kako smatra, uzaludni su i najsavršeniji zakoni.
On smatra da Crna Gora treba da ide sistemom otvorenih listi.
„Mislimo da otvorene liste ruše partijsku državu. Mislimo da one povećavaju odgovornost samih poslanika. Mislimo da na taj način stvaramo sistem u kojem poslanici neće biti roboti“, rekao je Abazović.
URA se, kako je kazao, zalaže za kriminalizaciju nelegalnog finanisranja političkih partija.
„To što se dešava u Crnoj Gori je zastiđe. Zalažemo se i za smanjenje broja biračkih mjesta, kao i za štampanje glasačkih listića van Crne Gore itd. “, ukazao je Abazović.
On smatra da se u Crnoj Gori probalo sve i da treba da se, ukoliko se ne postigne tehnička vlada i ukoliko se dođe do optimalnog rješenja, po prvi put proba i to da niko ne izađe na izbore osim vladajuće partije.

Predsjednik Upravnog odbora Centra za monitoring i istraživanje (CeMI), Zlatko Vujović, istakao je da izborna reforma u Crnoj Gori nije ni inkluzivna ni sveobuhvatna.
„A to su ključne preporuke OEBS-a. Kad kažemo inkluzivna to znači da u proces treba uključiti sve one koji mogu svojom stručnošću, iskustvom, znanjem da doprinesu da imamo što kvalitetniju reformu. Nažalost, niti pravilima niti odnosom Odbora to nije postignuto. Kad kažemo sveobuhvatna, moramo da znamo da se jedna tema izbjegava, a to je reforma izbornog sistema. Jer reforma izbornog zakonodavstva nije isto što i reforma izbornog sistema“, ukazao je Vujović.
On je rekao da je reforma izbornog zakonodavstva netransparentna.
„Mi jednostavno ne znamo šta se tamo dešava. Bojim se da će proći brojna loša rješenja kroz taj proces i da ćemo ostati zatečeni rješenjima koja neće biti dobra. Ohrabruje ovo što sam čuo da cilj izborne reforme ne treba da bude smjena DPS-a. Potrebo je tražiti održiva rješenja koja će biti ograničavajući faktor zloupotrebe pozicije moći vlasti, ko god bio na toj poziciji“, rekao je Vujović.
On je podsjetio da su Demokate obećale svojim biračima da se zalažu za uvođenje otvorenih lista.
„Birači, a i javnost očekuju da se ta partija založi za to rješenje kada ima mogućnost. A ako nisu više iza toga rješenja da objasne građanima zašto nisu“, rekao je Vujović.
Kada je riječ o preferencijalnom glasanju postoje, kako je kazao, jednostavna rješenja, a Kosovo je najbolji primjer sa aspekta jednostavnosti.
On smatra da treba „osloboditi poslanike“ da budu odgovorni direktno građanima.
Vujović je ukazao da se mora otvoriti pitanje reforme izbornog sistema i „ako već to ne možemo primijeniti za ove izbore, usvojimo rješenja koja ćemo primijeniti na narednim izborima“.

Pravnik i izvršni direktor CEGAS-a, Boris Marić, kazao je da u Crnoj Gori postoji jedan nadomješteni feudalni sistem gdje svi brane određenu teritoriju.
„Imate vlastodršce i njihove kmetove. Nažalost, to je tako. U takvom sistemu ne možete da vratite suverenitet građaninu i u takvom sistemu imate ogroman prostor za manipulaciju i u takvom sistemu ne možete da imate fer izbore. Ne pravi se sistem da bi se pobijedio bilo ko, nego da bi utakmica bila fer. Jer vi, pod ovim uslovima, ne možete da igrate utakmicu koja će da bude fer“, ukazao je Marić.
U Crnoj Gori, kako je kazao, postoji politika borbe za mandate.
„To je potpuna katastrofa i takvo društvo nema šanse da iskorači u bilo kakav ozbiljan reformski i demokratski proces. Boriti se za vlast je zdravo. A šta se desilo opoziciji? Desila im se jedna od najgorih stvari, a to je da se ne bore za vlast, nego za mandate unutar opozicije. Zato takva ekipa ne može da osvoji vlast“, smatra Marić.

Predsjednica Centra za demokratsku tranziciju (CDT), Milica Kovačević, smatra da postoje ogromna očekivanja javnosti da će jedna reforma, jedan promijenjeni zakon ili jedna institucija promijeniti sistem koji ima probleme na svim mogućim nivoima.
„To se prosto neće desiti, jer ne postoji čarobni štapić. Ne postoji rješenje, koje možemo da prepišemo. Ne postoji niko iz inostranstva ko će doći da nam taj problem riješi. To moramo mi da radimo mirno, uporno i strpljivo. I vrlo često da poradimo na svojim očekivanjima i da razumijemo da se reforma ne dešava za jedan izborni ciklus“, rekla je Kovačević.
Ona je ukazala da kada je riječ o promjeni izbornog zakonodavstva ono treba da bude napisano za mjeru „ovog društva i usklađeno sa standardima a ne da bude usmjereno na prvi naredni izborni ciklus, pa ćemo o sljedećem razmišljati drugi put“.

Direktorica Centra za demokratiju i ljudska prava (CEDEM), Milena Bešić, rekla je da je crnogorsko društvo duboko podijeljeno, da fali dijaloga i da se do njega ne može doći u samo u okviru nevladinog, medijskog sektora.
Bešić je kezala da posljednja dva CEDEM-ova istraživanja pokazuju pad povjerenja u sve institucije.
„To je ono što zabrinjava. Ne misli se samo na državne institucije. Mi mjerimo povjerenje građana u sve institucije, gdje ubrajamo i nevladine organizcaije, političke parije, vjerske, međunarodne organizacije“, kazala je Bešić.
Da bi se povratilo povjerenja, kako smatra, potrebno je da se pokrene pitanje odgovornosti prema građanima.
On smatra da je ostalo malo vremena i da opozicija mora da se vrati prvo za pregovarački sto između sebe i da onda krene prema DPS-u „jer ovaj put kojim se ide nije dobar“.

Generalni sekretar CIVIS-a, Zoran Miljanić, ukazao je da se na svakim izborima u neposrednoj blizini biračkog mjesta uvijek vide ljudi sa sveskom, telefonom.
„Vjerovatno se neki i ne zapitaju ko su ti ljudi. Misle da su posmatrači. A to su ljudi iz štabova DPS-a koji kontrolišu svoje sigurne glasače. Oni bi trebalo da budu daleko od biračkog mjesta, ali su oni svi tu. Tako da onaj ko je na biračkom mjestu kao predsjednik ili član dojavljuje ovome napolje, koji doziva i pravi pritisak građanima da izađu i da glasaju. To su ti sigurni glasovi i ljudi koji su na neki način primorani da glasaju takvu vlast“, rekao je Miljanić.
On smatra da na izborima organizovanim na takav način apsolutno ne treba učestvovati i treba ih bojkotovati.
„Ako neko iz opozicije misli da može da nešto uradi u ovakvim uslovima, slobodno neka izvoli i neka se delegitimiše i da konačno znamo ko je u ovoj državi prava opozicija, a ko je ona opozicija koja je u skupštinskim klupama samo iz ličnih interesa“, rekao je Miljanić.

Predstavnik CIN-a, Slavoljub Šćekić, kazao je da je najvažnije pitanje u Crnoj Gori kako osloboditi ljude, jer su samo slobodni ljudi pretpostavka slobodnih izbora i slobodnih razgovora o izborima.
„Mi nemamo iskustvo promjene vlasti na slobodnim parlamentarnim izborima. Vrijeme teče. Bitan je i međunarodni faktor, a on u ovom trenutku nema dovoljno aduta da utiče na promjene kao što ih je imao prije četiri godine. Tako da je i to jedan od aspekata koje bi trebalo da vidimo“, smatra Šćekić.
Dodao je da vjeruje da ima prostora da se razmotri kompletna strategija.
Okruglom stolu su prisustvovali predstavnici političkih partija, nevladinih organizacija i bojni stručnjaci i eksperti. U diskusiji su učestvovali Nikola Grdnić, Omer Šarkić, Nevenka Ćirović, Aleksandar Dragićević, Zarija Pejović, Saša Mijović, Mladen Bojanić, Mila Kasalica, Jovan Eraković i Radomir Glendža.