Duge liste čekanja, gužve u hodnicima domova zdravlja i slab kvalitet na sekundarnom nivou i dalje problemi zdravstva

„Mišljenja smo da je odluka Ministarstva zdravlja da izabrani ljekar mora primiti svakog pacijenta koji se javi bez zakazivanja dodatno opteretilo sistem, obesmislilo sistem zakazivanja, a učinilo da izabrani ljekari gotovo svakodnevno prime mnogo veći broj pacijenata od predviđenog, čime gube entuzijazam i motivaciju a i kvalitet rada je manje produktivan. Zakazivanjem na besplatan broj telefona na kojem bi se operateri revnosno javljali bilo bi preduslov uvođenja isključivo zakazanih pregleda kod izabranih ljekara. Ljekar bi imao dnevni limit pregleda a pacijent na pregled ne bi smio čekati više od dva do tri dana. Hitni slučajevi bi zdravstvenu pomoć tražili u zdravstvenim punktovima namijenjenim za to – Hitnoj pomoći i Urgentnim centrima“, objašnjava dr Labudović.
On u tom pravcu pohvaljuje elektronsko zakazivanje kod izabranog ljekara preko web sajta, što je nedavna praksa u zemlji.
Kaže i da su u reformi zdravstva koju su ponudili iz URE „Zdravstvo za sve“ naveli da treba preispitati odluku kojim je izabrani doktor obavezan izdati uput za dalje bolničko liječenje isključivo na zahtjev pacijenta.
„Na osnovu ovakve odluke često imamo i pregled kod specijaliste koji bi se mogao završiti i u primarnoj zdravstvenoj njezi, uz kontinuirano osposobljavanje medeicinskog kadra na tom nivou. Time bi se, koliko toliko, smanjila opterećenost sekundarne zdravstvene zaštite, prije svega Kliničkog centra“, smatra dr Labudović.
On ističe da je krajnje vrijeme da se u tu svrhu odvajaju i sredstva za izgradnju novog bloka Kliničkog centra i da se traže razni modeli finansiranja takvog projekta (Svjetska banka, EU fondovi…)
„Za posljednjih 30 godina otvorene su mnogobrojne specijalističke jedninice pa je KC postao jako tijesan za optimalno odvijanje procesa rada. Operacioni blok sa intezivnom njegom ne zadovoljava moderne standarde organizacije rada i u takvim jedinicama, uz nedostatak prostora i najmodernije opreme. Nedostatak bezbjednih koridora prema operacionom bloku i intezivnoj njezi nosi povećan rizik od širenja intrahospitalnih infekcija. Operacioni blok i intezivna njega su koncepcijski prevaziđeni, kao i čitava bolnica. Takvo stanje izaziva nezadovoljstvo pacijenata i njihovih porodica naravno i ljekara koji nemaju dobre uslove za siguran i kvalitetan rad. Zbog toga početak procesa izgradnje II bloka KC mora biti urgentan“, ukazuje dr Labudović.
Kaže i da se svake godine mora ići ka povećanju zarada zaposlenih u zdravstvenom sektoru zemlje, jer smo mala zemlja i ostanak svakog kadra ovdje je dragocjen.
Ističe i da su ovo  sve mjere koje je URA predstavila u svojoj reformi zdravstvenog programa „ Zdravstvo za sve“ a dodaje da „iskazuju veliko zadovoljstvo što su neke od tih mjera našle realizaciju u crnogorskom zdravstvu“.