Odgovornost nije samo stvar prava, odgovornost je etički osjećaj za zajednicu a mi trideset godina živimo bez te komponente, zaključeno je na današnjem okruglom stolu „Vrijednosti za budućnost – Imamo li odgovornost u javnom djelovanju?“, koji se održava u okviru projekta „Društveni dijalog – Zajedno do rješenja!“ u organizaciji Centra za istraživačko novinarstvo (CIN), Saveza građana CIVIS, Građanskog pokreta URA i Centra za građanske slobode CEGAS.

Dritan Abazović, lider URE poručio je da je glavna stvar za pitanje odgovornosti osjećaj slobode a da u Crnoj Gori nema odgovornosti zato što nema dovoljno slobode.

„Odgovornost je nešto što nedostaje naročito u pogledu javnog djelovanja i mi živimo bez krivične, političke, moralne a kamoli metafizičke odgovornosti u Crnoj Gori“, poručio je Abazović.

„Koverta, Limenka, Solana, mnoge privatizacije, petlja autoput, Ramada, Ćehotina, narkotici u školskom brodu Jadran, Tara… Da li je neko zbog ovih afera snosio posljedice da li je neko zbog odgovornosti podnio ostavku. Građani su izašli na ulice zbog „Koverte“ i oni su ispunili svoju odgovornost. Da li je Migo Stijepović podnio ostavku?  Da li ministar unutrašnjih poslova podnio ostavku zbog „Limenke““, pitao je Abazović.

Milka Tadić-Mijović, predsjednica Centra za istraživačko novinarstvo (CIN) poručila je da kad Crna Gora bude zemlja u kojoj bude vladalo pravo onda će biti odgovorno društvo.

„Čini se da zemlja u tom pogledu samo pada dublje. Mi na sceni imamo pobjedu nasilja moćnih nad pravom –  najsvježiji primjer je slučaj Vesne Medenice i njeno neustavno biranje za predsjednicu Vrhovnog suda po treći put. Institucije su prazne ljušture u kojima sjede poslušni a dužnost svih je da se okupimo oko jednog cilja – promjena. “, ocijenila je Tadić-Mijović.

Srđan Pavićević, predsjednik Saveza građana CIVIS kazao je “da je došlo vrijeme da se izađe iz osjećaja komfora i da se otvore teme koje su nerasvijetljene i stoje negdje u budžacima”.

„Krajnje je licemjerno smatrati da je ovo što nam se dešava rezultat jedne strane već se dešava i zbog druge. U ovom momentu zadatak javnosti je da se reaguje, posebno intelektualaca. Slobodan intelektualac je u prethodnom periodu bio dužana da se pojavi i digne glas, a posebno me fascinira što sve ovo vrijeme nije bilo mladih intelektualaca studenata koji trrebaju da dignu glas“, poručio je Pavićević.

Književnik Balša Brković naveo je da je na sceni krivotvorenje sistema vrijednosti jer je u Crnoj Gori on samo deklarativno evropski, demokratski i liberalan.

“Lažno predstavljanje vladajuće elite jednom sistemu vrijednosti pravi problem crnogorskom društvu, tj. onima koji istinski zastupaju prave vrijednosti. Tu ne možete kriviti ni jednog prosječnog građanina koji se ne snalazi u tom lavirintu falsifikata u koji se pretvorila naša javna scena”, kazao je Brković.

Goran Đurović, izvršni direktor Media centra poručio je da nam treba društveni konsenzus oko vrijednosti na kojima treba temeljiti razvoj Crne Gore i da su one navedene i u Ustavu.

“Vrijednosti se moraju primjenjivati kumulativno a to se ne dešava u Crnoj Gori i to možete da vidite na svakodnevnim primjerima. Ovdje vlast decenijama stavlja akcenat na jednu značajnu vrijednost crnogorskog društva – antifašizam. Oni to rade deklarativno, ceremonijalno aline i u praksi. Ne živimo ni vladavinu prava ni socijalnu pravdu a to su sve ustavne odredbe. Najvažnija uloga u stvaranju vrijednosti u društvu uz obrazovni proces, jeste u političkim subjektima”, naveo je Đurović.

Publicista Ranko Vuković naveo je da ne postoji podjela intelektualaca na studente, mlade, stare, već postoji samo intelektualac a svi ti pridjevi koji se dodaju idu uz intelektualca da bi se obesmislilo pojam njegovog poziva u društvu.

“Istinske intelektualce u Crnoj Gori ova vlast naziva neostavrenim ljudima, jer je po njihovom mjerilu neostvaren onaj čovjek koji je nezavisan, koji misli i koji promišlja. Za njih je ostvaren onaj koji naosi majicu od 50.00o hiljada, onaj koji je poslušan… Da 1% stanovnici u Crnoj Gori gaji građanske vrijednosti ovo društvo bi bilo drugačije”, istakao je Vuković.

Dragiša Janjušević, predsjednik Centra za političku edukaciju kazao je da je uzrok problema vrijednosti u crnogorskom društvu to što mnoge stvari nemaju filter, nemaju sistem kontrole ili je on samo isfingiran i deklarativan.

“Bez te kontrole struke, intelektualaca, Univerziteta vladajuća partija može nametati teme, podjele a da niko sa strane ne stane u odbranu istine i razuma”, ocijenio je Janjušević.

Branislav Radulović, predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore kazao je da je odgovornost na sprovođenju osnovnih načela vrijednosti proklamovanih u osnovnom pravnom aktu imaju nosioci javnih ovlašćenja.

“Trenutno, politička elita je zarobila državu a najveći problem su nezavisni mediji, građanske zajednice, intelektualni pojedinci, Univerzitet itd. Da bi oslobodili osnovne vrijednosti treba osloboditi društva a Crna Gora danas nema osviješćeno građansko društvo. Primarni proces je dakle oslobađanje društva tj. uspostava građanskog društva”, ukazao je Radulović.

General u penziji i analitičar geopolitike Blagoje Grahovac je kazao da se nijedna partija u regionu ne bavi moralnim i radnim likom svoji članova što je dovelo do toga da su partije postale deponije nemorala.

“Ja u svojim tekstovima nekoliko puta ponavljam da treba uhapsiti minister Gvozdenovića i Ivanovića, Vujicu Lazovića i Ivaan Brajovića. Naravno da oni ne smiju reagovati ali imaju svoje operativce koji reaguju. Moj savjet opoziciji je da se zajednički prozivaju svi nosioci visokih državnih funcija ogrezlih u korupciji i kriminalu čime biste i pomogli zdravom krilu DPS-a za kojeg smatram da postoji”, poručio je Grahovac.

Na okruglom stolu koji je okupio oko 60 učesnika goorili s i pravnik i izvršni direktor Centra za građanske slobode Boris Marić, profesor na Univerzitetu Crne Gore Milan Popović, profesorica na Univerzitetu Maja Kostić-Mandić, poslanik Aleksandar Damjanović, profesorica književnosti i medijske pismenosti Božena Jelušić, predstavnik Studentske inicijative Vuk Vujisić i Teodora Pavićević, univerzitetska profesorica Mara Šćepanović, potpredsjednica Radničke partije Željka Savković, Nenad Čobeljić, analitičar Sergej Sekulović, NVO aktivistkinja Ljupka Kovačević, professor Krsto Vuković i novinarka Nevenka Ćirović.