Crna Gora treba snažne civilne inicijative i mušku i žensku sloidarnost kako u društvu tako i u političkom životu

Jelušić je 27. novembra učestvovala na panelu u organizaciji NVO CEDEM, posvećenom „Izvještaju o obrascima i stepenu diskriminacije u Croj Gori“, a 5. decembra je govorila na temu “Rodna ravnopravnost i stanje ženskih prava u Crnoj Gori”, u organizaciji Udruženja studenata političkih nauka MAPSS, nakon čega je upriličena i diskusija sa studentima.

Učestvovala je i na panelu “Učešće u politici i nasilje nad ženama političarkama u Jugoistočnoj Evropi“ u organizaciji NDI/CEE Regional Party Integrity Program, organizovanog 8. decembra, a 9. decembra je učestvovala u radu parlamentarne fokus grupe koja se tiče rodnih politika i javnog angažmana žena u političkom životu, potrebnog za izradu „The 2021 Global Parliamentary Report“.

U nastavku su najvažniji zaključci navedenih diskusija.

  • Istraživači koji se bave pitanjima rodne ravnopravnosti ukazuju da nema smisla čekati da se prvo riješe gorući problemi, počev od korupcije i kriminala do neodrživih i klimatski opasnih industrija.
  • Potvrđena je istina da ravnopravo učešće žena u svim oblastima može uvećati i ekonomiju zemlje do 20% i zbog toga ti procesi treba da teku uporedo. Naime, istraživanja pokazuju i da su žene manje sklone korupciji, u prvom redu zbog toga što po pravilu ne učestvuju u neformalnim sastancima i strukturama gdje je finansijska moć.
  • Nažalost i u Crnoj Gori se nakon posljednjih izbora smanjilo učešće žena u Parlamentu, uz sve ostale pokazatelje njihovog tradicionlanog društvenog i ekonomskog zaostajanja. Brojne su prepreke za ženski angažman u politici, koje su u direktnoj vezi sa sa moći, dominacijom i kontrolom unutar patrijarhata kao ključnog proizvođača kulturnog i strukturnog nasilja nad ženama. Nažalost, crnogorska, pa i regionalna istorija je istorija radikalnog odsustva ženskog subjekta iz sfere moći.
  • I pored toga, žena u politici se po pravilu posmatra kroz „uveličavajuće staklo“ i od nje se zahtijeva mnogo više nego od muškaraca u politici.
  • Praksa pokazuje da se samo normativnim rješenjima ne može odgovoriti na ovaj problem, jer uvijek postoji i pravno normativna hipokrizija, zbog koje nije ni došlo do suštinske kvalitativne promjene društva u kojem zakoni imaju potrebnu snagu.
  • Crna Gora, opterećena političkim sukobima i podjelama, zato treba snažne civilne inicijative, žensku i mušku solidarnost kako u društvu tako i u političkom životu, kako bi se stvaralo normalno i mirno društvo u kojem svi imaju jednako pravo na pristup mogućnostima.