Efikasne borbe protiv korupcije ne može biti bez ispitivanja porijekla imovine javnih funkcionera, tranzicionih biznismena i lica bliskih organizovanim kriminalnim grupama, a Zakon o porijeklu imovine je nulta tačka od koje se mora poći da bi se uspostavilo pravednije društvo.

To je saopšteno na okruglom stolu na temu: "Ispitivanje porijekla imovine - spremnost i izazovi", koji su organizovali Centar za istraživačko novinarstvo (CIN), Centar za građanske slobode (CEGAS), Savez građana (CIVIS), i Građanski pokret URA.

Predsjednik GP URA i poslanik u Skupštini Crne Gore, Dritan Abazović, ocijenio je da je dijalog prijeko potreban Crnoj Gori.

„Crna Gora pripada svima jednako i svi treba da se uključe u rješavanje nagomilanih problema, koje naša zajednica ima. Dijalog je osnov kulture, razvoja demokratskog društva, i ono što treba da bude naša vizija stvaranja uspješne evropske zajednice“, kazao je Abazović.

Prema njegovim riječima, dijaloga ne može biti tamo gdje je moć mjerilo istine, gdje se odluke donose u maloj grupi ljudi, gdje politika stvara propagandu i gdje političke elite stvaraju konflikte.

„Dijalog podrazumijeva respekt, ravnopravnost i aktivnog građanina. Zbog toga je ideja da se svi zajedno uključimo i pronalazimo rješenja. To je put koji ne možemo da zaobiđemo“, rekao je Abazović.

On smatra da sistem ne može da bude promijenjen ukoliko ne budu donijeti Zakon o porijeklu imovine i Zakon o lustraciji i otvaranju tajnih dosijea.

„Bez toga ne može da se osvježi sistem. Bez toga bi manje-više sve ostalo isto. Ovaj Zakon je nešto što će da relaksira sve one koji su radili pošteno. Apsolutno nemam ništa protiv da, kada ovaj Zakon bude stupio na snagu, prvi funkcioneri, koji se budu kontrolisali budu iz GP URA“, rekao je Abazović.

On je kazao da se sigurno za 30 godina stvorilo mnogo toga za šta se porijeklo ne može dokazati.

„Mi, Crnu Goru, moramo baštiniti i graditi kao jako građansko društvo. Jako građansko društvo može da bude ukoliko ima građane koji se aktivno uključuju u procese i ukoliko svi čimbenici pokušavaju da daju svoja rješenja vezano za određenu problematiku“, smatra Abazović.

Predsjednica CIN-a, Milka Tadić Mijović, istakla je da se Crna Gora nalazi u dubokoj političkoj, ekonomskoj i moralnoj krizi i da joj je potrebna obnova iz temelja, jer su, kako je objasnila, njene institucije zarobljene, a politički i ekonomski monopoli omogućili su „jednoj maloj, otuđenoj grupi ljudi da već 30 godina upravlja zemljom, kupujući izbore, narušavajući opšti interes i razarajući resurse“.

„Prema procjenama najuglednijih svjetskih medija, naš predsjednik je, iako vodi jednu od najsiromašnijih zemalja Evrope, uvršten među 20 najbogatijih političara svijeta. Koliko je zaista to bogatstvo, kako se došlo do toga, kakvo je porijeklo tog novca, koliko je izvučeno iz Crne Gore, koliko iz ilegalnih aktivnosti, koje su počele još 90-ih švercom cigareta, na to je teško odgovoriti. Vjerujem da je sve što smo otkrili samo manji dio, jer se informacije dobro kriju. Mi ovdje nemamo uslove za nezavisnu istragu“, kazala je Tadić Mijović.

Glavni zadatak svih je, kako je poručila, da spriječe dalje razaranje društvenog bogatstva.

Generalni sekretar CIVIS-a, Zoran Miljanić, rekao je da je Zakon o porijeklu imovine postojao u doba Socijalističke Federativne Repubike Jugoslavije (SFRJ) i da je 90-e godine polako ukidan u svim republikama.

„Možemo samo pretpostaviti zašto se to desilo. Onim elitama, koje su tada došle na vlast, ovaj Zakon nikako nije odgovarao. Bez njega, do današnjeg dana, su se toliko obogatili, da mi ne možemo ni imati predstavu o kojim se ciframa radi. Samo znamo da su se iz ove države, kao i iz svih država bivše Jugoslavije, izlile milijarde eura po njihovim računima, po raznim destinacijama. Tome se mora stati na kraj“, kazao je Miljanić.

Prema njegovim riječima, postoje tri grupe profitera, a prvi su, kako je naveo, javni funkcioneri koji su stekli ogromnu imovinu kroz korupciju, a svi povezani sa vladajućom partijom.

„Drugi su pripadnici organizovanih kriminalnih grupa, koji su stekli imovinu kroz krivična djela, koja su povezana sa narko biznisom. Treća grupa profitera su pobjednici tranzicije, tj. oni koji su, kroz pljačkašku privatizaciju, ukrali imovinu svih nas“, naveo je Miljanić.

Usvajanjem Zakona o porijeklu imovine, ozbiljna država i ozbiljne institucije će, kako je rekao, imati posla.

„Kroz sprovođenje ovoga Zakona se može jako dobro doprinijeti da se crnogorski budžet itekako napuni. Samo je bitno da dođe do određenih smjena, promjena, jer sumnjamo da će ove strukture sprovesti ovaj Zakon“, kazao je Miljanić.

Pravnik i izvršni direktor CEGAS-a, Boris Marić, smatra da je dijalog najbolja osnova da se dođe do društvenih istina i da se ukaže na odgovornost donosilaca odluka i onih koji artikulišu javne politike radeći u državnim institucijama.

On je istakao da Zakon o porijeklu imovine, nije lov na vještice nego je, kako je pojasnio, dio preventivnog mehanizma.

„Ozbiljna država mora da ima ovakve mehanizme. Jer ne možete da primate platu od 500 eura, ili da ste na Zavodu za zapošljavanje, a da vozite ili kupujete automobil od 30 ili 50 hiljada eura, ili desetine nekretnina, a da vas niko iz državnih institucija ne pita odakle. Državne institucije moraju da se osposobe da pitaju te ljude odakle im sve to, radi javnog interesa i radi činjenice da bi tako ohrabrili građane da oni vjeruju institucijama i sebi da mogu doći do pravde“, rekao je Marić.

 

Advokat Goran Rodić, kazao je da je Zakon o porijeklu imovine još uvijek na nivou želja, „šta bi trebalo i kako bi trebalo, a ja sumnjam da to može u ovom momentu da se ostvari“.

„Ne samo u ovoj, nego i u drugim oblastima društvenog života, manje-više imamo zakonska rješenja, koja mogu da daju rezultate, ali ako se primjenjuju. Implementacija je očigledan problem kod nas. Drugo, čak iako dobijemo dobar zakon za koji smo se borili, ubrzo kada se vidi kakve posljedice može da proizvede po određenu strukturu, onda dolazi do obesmišljavanja tih zakonskih rješenja“, objasnio je Rodić.

On je ukazao da su u crnogorskom društvu najuspješniji biznismeni oni koji „mogu da se prislone budžetu, ili da uštinu od budžeta, jer je to veliki izvor sredstava za razne uspješne biznismene“.

Rodić je istakao da se uvijek mogu desiti i greške i namjera, ali da mora da postoji odgovornost.

„Zakonska rješenja, koja imamo bi trebalo striktno primjenjivati i rezultati u svim oblastima bi bili mnogo bolji. I naravno važno je pitanje odgovornosti“, rekao je Rodić.

Pomoćnica direktora Poreske uprave, Gordana Pejović,  kazala je da svaki građanin Crne Gore mora da bude dovoljno samosvjestan da prijavljuje svoje prihode, a nadležni organ će, kako je dodala, vršiti kontrolu tih poreskih prihoda.

„Mi u praksi imamo situaciju da su pojedinci neformlani vlasnici određenih kompanija. Postoji taj neformalni vlasnik, koji donosi sve ključne odluke, koje se tiču poslovanja nekog poreskog obveznika, a koji je nama, kao preskom organu sakriven“, kazala je Pejović.

Ona je rekla da će na jesen eksperti iz Međunardnog monetarnog fonda (MMF) obučavati ljude u Poreskoj upravi, kako bi se na pravi način vršila kontrola.

„Kada naš poreski inspektor dođe u kontrolu poreskog obveznika, on iskontroliše poreskog obveznika, ali je ostao neiskontrolisan onaj vlasnik, a pogotovo onaj neformalni vlasnik. U budućem vremenu, kroz izmjenu određenih zakonskih okvira, ćemo vršiti i takve kontrole“, kazala je Pejović.

On je rekla da pet zemalja u Evropskoj uniji imaju tzv. porez na bogatsvo.

„Ukoliko ga donesemo, tim zakonom će posebno biti obuhvaćena fizička lica, koja imaju veliko bogatsvo, a do sada nisu plaćali porez na korišćenje bogatstva koje imaju“, kazala je Pejović.

Predstavnik Mreže za afirmaciju nevladinog sektora (MANS) advokat Veselin Radulović, istakao je da se u slučaju Duška Šarića, Tužilaštvo nije bavilo ispitivanjem zakonitosti porijekla imovine, za koju je tvrdilo da je stečena pranjem novca.

„Dakle, Tužilaštvo je Šarića optužilo da je prao novac, a nije se bavilo ispitivanjem porijekla toga novca. Dakle, nešto što je trebalo da se uradi u prvoj fazi postupka, nije urađeno“, kazao je Radulović.

Prema njegovim riječima, Tužilaštvo nema volje da se upusti u ozbiljnu borbu protiv organizovanog kriminala i da oduzme nezakonito stečenu imovinu.

„Iako ne postoji volja, to ne znači da na ovakvim i sličnim skupovima, ne treba da kandidujemo rješenja, koja su se, u nizu država, pokazala kao dobra“, rekao je Radulović.

Doktor poreskog prava, Ilija Vukčević, kazao je da je potrebno da se usvoje izmjene i dopune Zakona o poreskoj administraciji, koje bi dale ovlašćenja Poreskoj upravi u domenu kontrole imovine fizičkih lica.

„Naziv tog instituta je unakrsna procjena, gdje Poreska uprava, kontrolišući imovinu određenog fizičkog lica i njegove prijavljene prihode, može da utvrdi nesklad između istih. Trenutno, mi te norme nemamo. Imamo ih samo u oblasti privrednih društava“, pojasnio je Vukčević.

Predlagač Zakona o porijeklu imovine, Miloš Konatar, ocijenio je da Crna Gora ima dva najveća neprijatelja, a to su korupcija i organizovani kriminal.

„Mi ne možemo govoriti o uspješnoj i iskrenoj borbi protiv korupcije, a da se čvrsto, odlučno i iskreno ne uhvatimo u koštac sa ovom tematikom, a to je ispitivanje porijekla imovine. Za sprovođenje svakog zakona je preduslov da društvo i država imaju nezavisne i jake institucije i da postoji politička volja da se ovakav ili slični zakoni sprovedu u djelo“, rekao je Konatar.

Zakon o prijeklu imovine je, kako je rekao, jedan od ključnih sistemskih i antikorupcijskih zakona, bez kojih nije moguća demokratizacija Crne Gore i borba protiv korupcije.

„Javni funkcioneri su se prilično prilagodili sistemu da najveći dio svog bogatstva, koji je stečen kroz koruptivne aktivnosti, ne drže na svojim računima. Javni funkcioner u 99 odsto slučajeva, imovinu koju je stekao nelegalno ne drži na svojim računima, već na računima povezanih lica, kumova, prijatelja, njemu bliskih osoba, koje, po sadašnjem zakonu, Agencija za spječavanje korupcije ne prepoznaje kao lica, koja su subjekti kontrole“, naveo je Konatar.

Zakonom je, kako je kazao, predviđen princip neselektivnosti, kada je u pitanju ispitivanje porijekla imovine.

„Bez rješavanja pitanja ispitivanja porijekla imovine javnih funkcionera, tranzicionih biznismena, lica bliskih organizovanim kriminalnim grupama, mi u Crnoj Gori, ne možemo govoriti o efikasnoj borbi protiv korupcije“, zaključio je Konatar.

Predsjednik Udruženja pravnika Crne Gore, Branislav Radulović, kazao je da je osnovni problem crnogorskog društva što je došlo do atrofije političkog, institucionalnog, parlamentarnog dijaloga.

„Usljed toga, došlo je do pada instituta javnih rasprava u donošenju seta zakona i onda dolazimo do alternativnog oblika funkcionisanja društva, gdje društvo u ovoj formi vrši komunikaciju oko nekoliko veoma značajnih institucionalnih aspekata“, rekao je Radulović.

Predstavnik pokreta „Odupri se“, Džemal Perović, je kazao da je u Crnoj Gori potreban dijalog koji će iskristalisati alternativu režimu.

„Ovaj režim mora pasti, a mi nemamo kvalitetan dijalog, koji će iskristalisati alternativu ovom režimu. Izražavam zadovoljstvo što današnjem okruglom stolu prisustvuju ljudi koji bi mogli sačinjavati dvije vlade, koje bi radile neuporedivo bolje od postojeće. Zato apel na tu vrstu dijaloga“, kazao je Perović.

Poslanik u Skupštini Crne Gore, Janko Vučinić, rekao je da kod struktura koje drže vlast ne postoji politička volja da zaživi Zakon o porijeklu imovine.

 

„Demokratska partija socijalista i njeni sateliti ne žele takav Zakon iz razloga što oni drže vlast i hoće da urade sve da ostanu na vlasti da bi zadržali imovinu, koju su opljačkali od naroda“,

 

Okrugli sto je organizovan pod nazivom „Društveni dijalog – Zajedno do rješenja!“, a na temu "Ispitivanje porijekla imovine - spremnost i izazovi" i ima za cilj da pokrene dijalog različitih učesnika, eksperata i stučnjaka iz različitih oblasti društveno-političkog života.

Okruglom stolu su prisustvovali i predstavnici državnih institucija, političkih partija, nevladinih organizacija i bojni stručnjaci i eksperti.

Adresa

Dalmatinska 130d,
81000 Podgorica, Crna Gora

info@ura.org.me
Kontaktirajte nas

Telefon: +382 20 240 222
Mobilni: +382 69 310 610

Email: info@ura.org.me
Radno vrijeme

Ponedjeljak - Petak: 9h - 17h

www.ura.org.me