URA predlaže mjere za turizam: Refinansirati zarade i odložiti kredite

Uzimajući u obzir činjenicu da u našoj državi boravi svega 11,191 registrovani turista, šta predstavlja svega 8% od ostvarenog prometa za isti period prehodne godine, odnosno da crnogorski turizam bilježi pad od čak 92% tokom jula mjeseca, Vlada konačno i bez odlaganja mora usvojiti set mjera pomoći turističkoj privredi kako bi se ublažile sve negativne posljedice. Hitnost tih mjera, na koje URA poziva već mjesecima, je utoliko veća kada znamo da je tokom juna, Vlada prognozirali pad u sektoru turizma od svega 40%, šta bi uticalo na pad ekonomije samo 6,8%, dok je realna slika drastično lošija od tih optimističnih projekcija.

 

Zbog svega ovoga URA predlaže set konkretnih mjera i opet poziva Vladu da u što kraćem roku navedene mjere usvoji, kako bi se veliki pad u sektoru turizma bar u nekoj mjeri amortizovao.

 

Ukoliko znamo da su brojni touroperatori već ranije otkazali ili suspendovali svoje ugovore, pozivajući se na višu silu (vis major), a da se drastičnim porastom broja oboljelih onemogućava i oslanjanje na domaće turiste, jasno je da će se brojni hotelijeri i turistički radnici, kao i srodni sektori koji su nakačeni na turizam, vrlo brzo naći u velikim problemima. Hotelska industrija zapošljava oko 6.000 ljudi, zbog čega je neophodno ublažiti i zaustaviti trend masovnih otpuštanja radnika u hotelima, koji u slučaju propasti turističke sezone neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. Zbog toga, za sve hotele i turističke organizacije koji ne otpuštaju svoje zaposlene, država treba da omogući refinansiranje zarade zaposlenih u bruto iznosu, kreditom kod Investiciono razvojnog fonda (IRF), sa grejs periodom od godinu dana i po stopi od 1,5 odsto.

 

Podsjećamo da je prema junskoj projekciji, iznos javnog duga do kraja godine trebao dostići 82,5% bruto-domaćeg proizvoda (BDP), ali da će izvjesno procenat javnog duga biti drastično veći, sa obzirom na potpuni slom turističke sezone.

 

Kada znamo da čak 45% do 50% hotela nije ni otvoreno, a da je u onim otvorenim popunjenost na svega 10% do 13%, postaje potpuno jasno da brojni hotelijeri, od kojih su mnogi kreditno  zaduženi, neće biti u mogućnosti da servisiraju svoje kredite jer neće biti likvidni sve do početka naredne sezone. I to samo u optimističnim predviđanjima, da i od naredne bude nekog upliva turista. Zbog svega toga, potrebna je aktivna uloga Vlade, kako se svim kreditno zaduženim hotelijerima omogućilo da do naredne sezone isplaćuju samo kamate za kredite, a da se glavnica raspodijeli na sve preostale godine kredita. Istu mogućnost treba pružiti i vlasnicima privatnog smještaja, koji će se takođe naći u izuzetno teškoj situaciji, a kojima treba omogućiti i da, ukoliko to žele, porez na nepokretnost plate naredne godine, u definisanim ratama, kako bi se olakšala njihova trenutna teška finansijska situacija.

 

Pored hotela, privatnog smještaja i agencija, država mora pronaći model zbrinjavanja i onih najugroženijih, a to su radnici u turizmu i ugostiteljstvu koji su već ostali bez posla ili koji ga zbog vanrednih okolnosti neće ni dobiti.

 

Posjećamo da su godinama predlagali Vladi i Privrednoj komori uvođenje instituta “stalnog sezonca”, po uzoru na pojedine zemlje Evropske unije EU, šta danas hrvatska Vlada koristi za ublažavanje negativnih efekata krize.

 

Dok je Crna Gora bila korona – free destinacija i dok nije došlo do novog uvećanja aktivnih slučajeva, bilo je nekog prostora da turistički sektor ostvari određeni prihod i da izvuče maksimum iz ionako najgore sezone u našoj bližoj istoriji. Međutim, sada kada se granice opet zatvaraju, a kada gosti iz većine evropskih država, kao i država regiona, opet nisu u mogućnosti da posjete Crnu Goru,  jasno je da će posljedice najviše osjetiti sektor turizma, kao svi ljudi koji su zaposleni u tom sektoru. Zbog toga država preventivno mora djelovati odmah, kako bi preduprijedila i ublažila makar dio negativnih trendova, u nadi da će se pandemija završiti što prije i da će se život vratiti u normalu.

 

URA je još tokom aprilske i majske pandemije pozivala Vladu da usvoji paket mjera pomoći turističkoj privredi, kako bi se preventivno djelovalo u susret nikada težoj turističkoj sezoni.